Ski nezgoda zaposlenog: regres poslodavca za nastavak isplate zarade

Nastavak isplate za zaposlene na koje se primjenjuje Zakon o namještenicima uređuje naročito § 8 AngG, dok se za zaposlene obuhvaćene Zakonom o nastavku isplate zarade primjenjuje § 2 EFZG. Spriječenost za rad zbog bolesti ili nezgode nakon stupanja na rad, koju zaposleni nije izazvao namjerno ili grubom nepažnjom, predstavlja uslov. Te uslove može ispuniti i nezgoda u slobodno vrijeme. Ocjena konkretnog ponašanja zahtijeva se za utvrđivanje grube nepažnje; samo bavljenje skijanjem ne rješava to pitanje.

Radni staž i već iskorišteni periodi bolovanja u radnoj godini, između ostalog, određuju trajanje zakonskog prava. Prelazak na kalendarsku godinu putem kolektivnog ugovora ili sporazuma na nivou preduzeća takođe treba uzeti u obzir. Za namještenike, § 8 Abs. 8 AngG predviđa i prijavu bez odlaganja te dostavljanje potvrde na zahtjev. Za svaki period mora se utvrditi razlog dugovanja zarade i njen iznos. Čisto dobrovoljne dodatne isplate ne mogu se paušalno izjednačiti sa zakonskim regresom.

Obavezu nastavka isplate zarade zasniva § 8 AngG. Prelaz potraživanja naknade štete objašnjava sudska praksa Vrhovnog suda analognom primjenom § 1358 ABGB i § 67 VersVG. Kao prenošenje štete tretira nastavak isplate pravni stav RS0043287: lice odgovorno za nezgodu nije oslobođeno obaveze naknade zato što zaposleni prima zaradu tokom bolovanja. Sa nastavkom isplate prelazi na poslodavca odgovarajuće potraživanje povrijeđenog.

Štetu zaposlenog koja je prenesena na njega time potražuje poslodavac. Ostale stavke, kao što su gubitak poslovnog prihoda, troškovi zamjenskog radnika i organizacione teškoće, nisu automatski obuhvaćene ovim zakonskim prelazom potraživanja. Preneseno potraživanje ovlašćen je poslodavac da ostvaruje. Isti gubitak zarade zaposleni potom ne može ponovo potraživati u svoje ime. Dvostruki ili pogrešno raspoređeni zahtjevi sprečavaju se usklađivanjem obračuna oba lica.

Za regres je potrebna odgovornost drugog lica za povredu nastalu u nezgodi i povezani gubitak zarade. Tok nezgode, povredu dužne pažnje i vezu sa povredom treba utvrditi kod sudara. Odgovornost upravljača treba posebno provjeriti ako se navodi nedostatak u osiguranju skijaške staze. Potraživanje prema trećem licu još ne stvara sam pad praćen bolovanjem.

Određeni period nesposobnosti za rad dokumentuje se ljekarskom potvrdom u obimu koji ona obuhvata. Za utvrđivanje odgovornosti dodatno su potrebni, na primjer, izvještaj o nezgodi, podaci o učesnicima i svjedocima te dostupne fotografije. Razumljiva mora biti veza između povrede i konkretnih radnih zadataka. Dva pitanja krivice moraju se razdvojiti: laka nepažnja može ostaviti pravo na zaradu na snazi, dok doprinos zaposlenog nastanku štete ograničava potraživanje prema odgovornom licu.

Nastavljena isplata bruto zarade i doprinosi poslodavca za socijalno osiguranje obuhvaćeni su regresom poslodavca prema RS0043287. Zato potraživanje nije ograničeno na neto iznos koji je zaposleni primio. Svaka stavka ipak mora biti povezana sa odsustvom zbog nezgode i Vašom obavezom isplate. Druge dažbine, dodatke ili poslovne troškove ne treba bez provjere dodavati kao jedinstvene prateće troškove zarade.

Obračun po periodima pripremite za nesposobnost za rad, punu ili polovičnu isplatu zarade, bruto zaradu, doprinose poslodavca i datum uplate. Provjera iste stavke treba da bude omogućena kroz evidenciju zarade, obračun i dokaz o uplati. Posebne isplate ili promjenljivi dijelovi zarade ulaze u obračun samo u onom obimu u kojem su razjašnjeni konkretna obaveza njihove isplate i pripadnost periodu. Već primljene naknade i djelimične uplate navedite i pravilno uzmite u obzir u konačnom zahtjevu.

Preneseno potraživanje podliježe uticaju doprinosa zaposlenog nastanku štete prema § 1304 ABGB. Djelimična isplata zarade i naknada za bolovanje iz socijalnog osiguranja mogu se preklapati kod duže nesposobnosti za rad. Obračun po periodima raspoloživog fonda naknade, odnosno iznosa koji ostaje nakon ograničenja odgovornosti i prelaza potraživanja, tada je potreban. U odluci 2 Ob 37/25t od 3. juna 2025. Vrhovni sud je objasnio da se prvo moraju uzeti u obzir prenesena potraživanja socijalnog osiguranja.

Vrhovni sud je, pri raspodjeli preostalog fonda ograničenog doprinosom šteti, potraživanju poslodavca za povrat nastavljene isplate zarade dao prednost pred preostalim potraživanjem zaposlenog za izgubljenu zaradu. Odluka se odnosila na saobraćajnu nezgodu; njena opšta pravila o nastavku isplate relevantna su za regres nakon ski nezgode. Ta prednost ne garantuje puni povrat svake uplate. Odgovornost, raspoloživi fond te sadržinska i vremenska povezanost davanja ostaju odlučujući.

Dva povezana skupa dokumenata korisna su za pravnu provjeru. Tok događaja, učesnici, svjedoci i medicinski potvrđeni periodi odsustva sadržani su u dokumentaciji o nezgodi. Osnov Vaše obaveze isplate, već iskorišteni periodi prava, obračuni i dokazi o uplati sadržani su u dokumentaciji o zaradama. Mora se zabilježiti koje su naknade već primili ili zatražili zaposleni, Vaše preduzeće ili nosilac socijalnog osiguranja. Ko je ovlašćen ostvarivati koje potraživanje može se tako utvrditi.

Trogodišnji rok zastarjelosti od saznanja za štetu i odgovorno lice načelno važi prema § 1489 ABGB. Posebnu provjeru zahtijeva konkretan tok roka za preneseno potraživanje, pri čemu se ne smije oslanjati na pretpostavku da svaka isplata zarade otvara novi rok. Prije poravnanja nosioci potraživanja, obuhvaćeni periodi, djelimične uplate i otvorene buduće štete treba da budu jasno razvrstani. Osnov regresa, dokaze i ostvarivanje prenesenog potraživanja provjerava Mag. Christopher Angerer.